Stupio na snagu novi Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava

Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava objavljen je u Narodnim novinama, broj 82/2013 od 30. lipnja 2013. te stupa na snagu 1. srpnja 2013. 

 S ciljem usklađivanja s pravnom stečevinom EU u Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava prenesene su odredbe direktiva iz područja sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava:

  • Direktive 2004/49/EZ o sigurnosti željeznice,
  • Direktive 2008/57/EZ o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice,
  • Direktive 2007/59/EZ o davanju ovlaštenja strojovođama
  • Direktive 2005/47/EZ o Sporazumu CER-ETF o određenim pitanjima uvjeta rada mobilnih radnika

 Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava uređuje se:

  • sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava,
  • mjere za razvoj i upravljanje sigurnošću,
  • uvjeti za postizanje interoperabilnosti željezničkog sustava EU,
  • postupanje tijela nadležnog za sigurnost željezničkog prometa (Agencija za sigurnost željezničkog prometa),
  • postupanje tijela za istraživanje željezničkih nesreća (Istražno tijelo),
  • utvrđuju se uvjeti za sigurno upravljanje i odvijanje željezničkog prometa,
  • uvjeti za obavljanje djelatnosti upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika,
  • uvjeti za strojovođe i ostale izvršne radnike,
  • nadzor sigurnosti i inspekcijski nadzor.

Zakonom je određeno da je osnovna odgovornost za sigurnost željezničkog sustava na upraviteljima infrastrukture i željezničkim prijevoznicima čiji rad regulira i nadzire Agencija za sigurnost željezničkog prometa.

Zahtjeva se da željeznički prijevoznik ima potvrdu o sigurnosti za obavljanje usluga željezničkog prijevoza, a upravitelj infrastrukture uvjerenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom. Potvrdom i uvjerenjem o sigurnosti utvrđuje se da je željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture uspostavio sustav upravljanja sigurnošću kojim se postižu zajednički ciljevi sigurnosti (EU) primjenom zajedničkih sigurnosnih metoda (EU).

Zakonom se utvrđuju osnove za postizanje tehničke usklađenosti, smanjivanje prepreka, te poboljšavanje i razvoj usluga u međunarodnom željezničkom prometu u Europskoj uniji i s trećim zemljama.

Usklađenim postupkom za izdavanje odobrenja za puštanje u uporabu infrastrukturnih podsustava i željezničkih vozila, te nadzorom ispunjavanja osnovnih zahtjeva (sigurnost, pouzdanost i dostupnost, zaštita zdravlja i okoliša, tehnička usklađenost i pristupačnost) doprinosi se ostvarenju interoperabilnosti, odnosno sposobnosti željezničkog sustava za siguran i neprekinut promet vlakova u Europskoj uniji.

Zakonskim prijedlogom prenose se jedinstveni uvjeti Europske unije za davanje ovlaštenja strojovođama za upravljanje lokomotivama i vlakovima. Ovlaštenje strojovođa dokazuje se dozvolom iz koje je vidljivo ispunjavanje zdravstvenih zahtjeva, osnovnog obrazovanja i opće stručne osposobljenosti, te potvrdom kojom se potvrđuje poznavanje infrastrukture, sposobnost upravljanja vozilima i poznavanje jezika.

Agencija za sigurnost željezničkog prometa je nacionalno tijelo nadležno za sigurnost u smislu željezničkog zakonodavstva Europske unije, kojemu je povjerena zadaća reguliranja i nadzora sigurnosti željezničkog sustava Republike Hrvatske. Djelatnost Agencije obuhvaća poslove vezane za sigurnost željezničkog sustava, a naročito poslove vezane uz potvrde i uvjerenja o sigurnosti, odobrenja, dozvola i drugih ovlaštenja te nadzor i inspekciju u cilju osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima za sigurnost željezničkog sustava, vođenje propisanih registara te obavljanje drugih poslova utvrđenih Zakonom i izravno primjenjivim propisima Europske unije. Zakonom je predviđeno da će Agencija za sigurnost željezničkog prometa poslove inspekcijskog nadzora preuzeti od 1. srpnja 2014. godine.

Istraživanje ozbiljnih nesreća u željezničkom sustavu, kao i nesreća i incidenata, provodi neovisno Istražno tijelo – osnovano Zakonom o osnivanju Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (Narodne novine, broj 54/2013). Istražno tijelo ima najmanje jednog glavnog istražitelja za područje željeznice koji je samostalan i neovisan u obavljanju svoje djelatnosti i pri donošenju odluka o pokretanju istraživanja, za organizaciju, provođenje, nadzor i izvještavanje o obavljenim istraživanjima nesreća i incidenata, te za davanje sigurnosnih preporuka. 

 Stupanjem na snagu Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (1. srpnja 2013.) stavljaju se izvan snage:

  • Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu (Narodne novine broj 40/2007 i 61/2011),
  • Zakon o Agenciji za sigurnost željezničkog prometa (Narodne novine broj 120/2008),
  • Pravilnik o izvanrednim događajima u željezničkom prometu (Narodne novine broj 64/2009),
  • Pravilnik o primjeni hrvatskih normi pri projektiranju, građenju, prepravkama i održavanju željezničkih pruga i željezničkih vozila (Narodne novine broj 12/1997).